Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium). Zdanja za održavanje spektakla bila su veoma funkcionalna i njihove se arhitektonske karakteristike reflektiraju u svim aspektima suvremenih sportskih borilišta. Sam termin amfiteatar (grč. amphitheatron = dvostruko kazalište, lat. amphitheatrum) označava njegov oblik dvostrukog teatra, odnosno, dvostrukog polukružnog gledališta grčkog i rimskog kazališta, koji daje optimalanu mogućnost praćenja gladijatorskih borbi. Amfiteatri predstavljaju specifične javne građevine iz klasičnog rimskog perioda namijenjene priređivanju gladijatorskih igara (ludi gladiatori), borbi između divljih i razjarenih životinja (venationes), pomorskih bitaka (naumachiae), raznih parada i drugih u rimskom svijetu omiljenih oblika često krvoločne zabave.

Najpoznatiji amfiteatri su rimski Kolosej i amfiteatri u Veroni i Pompejima (Italija), pulska Arena, i amfiteatri u El Džemu (Tunis), te Nimesu i Arlesu (Francuska).

Iako se danas ne čini tako, rimljani su amfiteatre gradili u velikom broju svojih gradova pa gotovo u svakom talijanskom gradu možemo naći ostatke rimskih amfiteatara. U Hrvatskoj amfiteatre nalazimo u Puli, u Saloni i u Burnumu kraj Knina, a postoje indicije o postojanju takvih građevina i na drugim područjima: Osijek (Mursa), Trilj (Tilurium), Zadar (Iader), Sisak (Siscia)...

• Kolosej u Rimu
• Amfiteatar u Veroni
• Arena u Nimesu
• Amfiteatar u El Džemu
• Pulska arena
• Ostaci amfiteatra u Solinu

Literatura

• Mate Suić: Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.
• Nenad Cambi: Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
• Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
• Marin Buovac: O sudbini, značaju i ulozi salonitanskog amfiteatra u razdoblju kasne antike, srednjega i novoga vijeka / The destiny, significance and role of the amphitheatre of Salona in Late Antiquity, Middle Ages and Modern Times, Zbornik radova "Lucius" - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 61 - 70.
• Marin Buovac: O sudbini kamena s rimskih amfiteatara na prostoru istočnojadranske obale, Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXII No.1-2, 2011., str. 53 - 69.
• Marin Buovac: O natpisnoj građi rimskih amfteatara na prostoru istočnojadranske obale / On the inscriptions of Roman amphitheatres in the Eastern Adriatic seaboard, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 105, No. 1, 2012.
• Marin Buovac: Postanak i razvoj naumahija na prostoru Rimskog Carstva, Histria antiqua, Vol.21, 2012.
• Marin Buovac: Duhovni svijet i božanstva gladijatora u sklopu rimskih amfiteatara na tlu današnje Hrvatske / The spiritual world and deities of gladiators in Roman amphitheatres in the territory of present-day Croatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 46 - 2014., str. 135 - 157.
• Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
• Marin Buovac: Reflection of the religious freedom in the case of Roman amphitheatres in the eastern Adriatic context / Odraz vjerske slobode na primjeru rimskih amfiteatara u istočnojadranskom kontekstu, u: IV. Kongres hrvatskih povjesničara 2012, tema: sloboda, Zbornik sažetaka, Zagreb, 2012.
• Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.
• Marin Buovac: Opus Amphitheatralis - tehnike, materijali i konstrukcije rimskih amfiteatara, Građevinar br. 70, 10/2018, str. 913-918.