powered by CADENAS

Social Share

Amazon

Sahat-kula (5723 views - Architecure & BIM & MEP)

Sahat-kula (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: sat + kule < arap. qulla: kula), sat-kula (sat kula, sahat-kula), arhaični izraz za toranj sa satom, koji se rabi na području Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem Osmanskoga Carstva. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.Pojam se koristi u osmanskom graditeljstvu. Kamene su i četverokutne. Nastale su pod utjecajem sličnih građevina i romaničkih zvonika u srednjoeuropskim, talijanskim i hrvatskim obalnim gradovima.Naime, sahat-kule su građene isključivo u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, posebice u Bosni i Hercegovini, gdje je takva gradnja bila islamskom inačicom zapadnoeuropskomu zvoniku. Sahat-kule su građene uglavnom s velikim satom (obično na sva četiri pročelja) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme. Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. stoljeća, prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine. Sahat-kule su najčešće građene u središnjim zonama grada, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakufa, mada ih ima i na drugim mjestima. Primjerice, sahat-kula u Maglaju je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili pak one Tešnju, Gradačcu ili Počitelju.
Go to Article

Explanation by Hotspot Model

Youtube


    

Sahat-kula

Sahat-kula

Sahat-kula (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: sat + kule < arap. qulla: kula),[1] sat-kula[2] (sat kula, sahat-kula), arhaični izraz za toranj sa satom, koji se rabi na području Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem Osmanskoga Carstva. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.[1]

Pojam se koristi u osmanskom graditeljstvu. Kamene su i četverokutne. Nastale su pod utjecajem sličnih građevina i romaničkih zvonika u srednjoeuropskim, talijanskim i hrvatskim obalnim gradovima.[1]

Naime, sahat-kule su građene isključivo u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, posebice u Bosni i Hercegovini, gdje je takva gradnja bila islamskom inačicom zapadnoeuropskomu zvoniku. Sahat-kule su građene uglavnom s velikim satom (obično na sva četiri pročelja) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme.

Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. stoljeća, prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine.[1] Sahat-kule su najčešće građene u središnjim zonama grada, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakufa, mada ih ima i na drugim mjestima. Primjerice, sahat-kula u Maglaju je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili pak one Tešnju, Gradačcu ili Počitelju.

Značajke

Sahat-kule su visoke građevine četverokutne osnove, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat s napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme osmanske uprave, a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su građene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadrvane i zanatske radionice. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekt u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U razdoblju osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

Sahat-kule u drugim balkanskim zemljama

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija sahat-kula, LZMK; Zagreb (pristupljeno 13. studenoga 2017.)
  2. Ivan Franjo Jukić, pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851., pretisak, Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990., str. 41.

Vanjske poveznice

Banjolučka sahat-kula



This article uses material from the Wikipedia article "Sahat-kula", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Architecure & BIM & MEP

Autodesk Revit, Nemetschek ArchiCAD, Nemetschek Allplan, Vectorworks, Bentley AECOMSIM, Bentley Microstation, Trimble Tekla, Trimble Sketchup, EliteCAD, Ascon Renga, BricsCAD, Hexagon, Rhinoceros CAD, Sweet Home 3D, BIM Object, BIM component, BIM library, BIM family, BIM catalog, GIS, Advanced Steel, AutoCAD MEP, linear, MagiCAD, Relux, TGA, VDI 3805, Lod100, Lod200, Lod300, Lod350, Lod400, Lod500, Loi, IFC, BuildingSmart, BIM family creation, 3D, Download, MEP BIM product library