U Euklidskoj geometriji, geometrijski lik je dio ravnine omeđen s konačno mnogo dužina ili zakrivljenih crta.^[1] Geometrijski lik u svom opisu ne sadrži sljedeće informacije: položaj, veličinu, orijentaciju i refleksiju.^[2]

Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom dužinom. Trokut, kvadrat i peterokut neki su od mnogokuta. Krug i elipsa omeđeni su krivuljama.

Geometrijski lik je konveksan ili konkavan ako mu pripada svaka dužina čiji vrhovi pripadaju liku.

Duljina stranica i veličina kuteva računa se koristeći trigonometriju.

Sličnost

Ukoliko se iz geometrijskog lika translacijom, rotacijom, refleksijom i skaliranjem može dobiti drugi, oni su slični. Sve odgovarajuće stranice odnose se u jednakom omjeru:

${\displaystyle a_{1}:a'_{1}=a_{2}:a'_{2}=...=a_{n}:a'_{n}=k}$

Površine im se odnose kao:

${\displaystyle P:P'=k^{2}}$

Sukladnost

Ako se iz jednog lika samo translacijom, rotacijom i refleksijom može dobiti drugi lik, oni su sukladni. Sve su im stranice jednake duljine te imaju jednake površine. Ujedno su i slični s koeficijentom sličnosti k = 1

Vidi još

• Geometrijsko tijelo
• Opseg
• Površina