Čovjek (lat. Homo sapiens − umni čovjek) je živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru Afrike.^[1] Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.^[2] Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je žive prirode).

Životni ciklus

Prenatalni razvoj

Podrobniji članak o temi: Prenatalni razvoj čovjeka

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem umjetne oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK-a zapisane su sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.^[3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.

Od rođenja do starosti

Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događa se prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.^[4] Smrt je prestanak bioloških funkcija. Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a težina između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

Anatomija

Podrobniji članak o temi: Anatomija čovjeka

Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija

Podrobniji članak o temi: Fiziologija čovjeka

Fiziologija je znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na organe i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.

Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest patofiziologija.

Evolucijski razvoj čovjeka

Podrobniji članci o temama: evolucija čovjeka i primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi

Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.

Raširen je i pogled na njegov razvoj kreacionizam, teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).^[6]

Većina živi u Aziji (61,3%). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva), Afrika (13%) i Europa (11,9%) i Oceanija (0,5%).^[7] Čak 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila:

• vid
• sluh
• njuh
• opip
• okus

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Galerija

• Ljudi u različitim stadijima života
• Djevojčica prije puberteta

• Odrasla žena, Pandžabkinja

• Starija žena

• Adolescent, Kirgiz

• Odrasli muškarac, Pataxó Indijanaca

• Stariji muškarac, Tadžik

• Estonka

• Anuak, Etiopija

• Fidžijac

Vidi i:

• Nasljeđivanje spola u čovjeka
• Popis najviših ljudi

Vanjske poveznice