powered by CADENAS

Social Share

Atom (17656 views - Material Database)

Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama u elektronskom omotaču. Jezgra čini 99.99% mase atoma. Međutim, ako bi se atom uvećao toliko da jezgra bude promjera jabuke, a elektroni veličine bobice grožđa, promjer atoma bi bio 1 kilometar. Dakle, većinu atoma zauzima prazan prostor. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).
Go to Article

Explanation by Hotspot Model

Atom

Atom

Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama u elektronskom omotaču. Jezgra čini 99.99% mase atoma. Međutim, ako bi se atom uvećao toliko da jezgra bude promjera jabuke, a elektroni veličine bobice grožđa, promjer atoma bi bio 1 kilometar. Dakle, većinu atoma zauzima prazan prostor. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).

Struktura

Atom je stabilni elektro neutralni sustav jezgre i elektronskog omotača.

Sastoji se od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra sadrži pozitivno nabijene protone i nenabijene neutrone, a elektronski oblak je građen od negativno nabijenih elektrona. Elektroni su raspoređeni u ljuskama odnosno orbitalama. Nisu sve orbitale jednako velike. U orbitalama bližim jezgri stane manji broj elektrona, a u onim daljim od jezgre stane veći broj elektrona. Svojstvo atoma da popuni posljednju (najudaljeniju) orbitalu naziva se afinitet prema elektronu.

Protoni i neutroni imaju podjednaku masu, te su oko 2000 puta teži od elektrona čiju masu zanemarujemo, pa zbog toga jezgra čini 99,95 %[1] mase atoma. Masa elektrona me, masa protona mp i masa neutrona mn su fundamentalne konstante, i mogu se pronaći u tablici periodni sustav elemenata.

Teže čestice (protoni i neutroni) locirani su u atomskoj jezgri (nukleusu), elektroni zauzimaju mnogo veći volumen oko jezgre (elektronski oblak).

Jezgra je definirana:

Atomskim,protonskim ili rednim brojem Z = broj protona = broj elektrona Atomski, protonski ili redni broj označava se sa Z Z=N(p)=N(e)

Masenim ili nukleonskim brojem A = broj protona + broj neutrona. Maseni ili nukleonski broj A = N(p)+N(n) U jezgri atoma nalazi se proton i neutron,a u elektronskom omotaču elektron.N(p+),N(n0),N(e-)

Povijest

Otkriće elektrona 1897. (J. J. Thompson) pokazalo je da se u atomima nalaze još fundamentalnije čestice. 14 godina kasnije, Rutherford je otkrio da se većina mase atoma nalazi u sićušnoj jezgri (nucleus) čiji je radijus samo 1/100000 u odnosu na cijeli atom. U međuvremenu, Max Planck (1858. - 1947.) postavio je teoriju da se svjetlost sastoji od fotona koji su ekvivalent česticama valnog gibanja.

Modeli atoma

  • 1. Prvi model atoma pripisuje se Demokritu. Pošto u to doba nije bilo nikakvih saznanja o strukturi atoma (nisu postojali elektronski mikroskopi), atomi su zamišljani kao jako malene nedjeljive kuglice.
  • 2. "Puding"-model - kad je otkriven elektron, formirana je teorija da su u središtu atoma elektroni, a svuda okolo je pozitivan naboj. Metafora je grožđica u pudingu (grožđice su malene, a zdjelica pudinga velika).
  • 3. Bohrov model je ustanovljen poslije Rutherfordovih eksperimenata kojima je utvrđeno da je u centru atoma malena pozitivno nabijena jezgra (nucleus), a elektroni kruže u orbitale oko jezgre poput planeta koji kruže oko Sunca. No, da bi model bio prihvaćen, trebalo je riješiti sljedeći problem: Jezgra je pozitivno nabijena, elektron negativno, zašto elektron uopće kruži oko jezgre, zašto se ne spoji s jezgrom?
Rješenje je prodložio 1913. godne Niels Bohr sa sljedeće 4 pretpostavke:
1. Elektroni postoje u orbitalama koje posjeduju diskretne (kvantizirane) energije. To znači da ne postoji kontinuirani mogući razmak između jezgre i orbitale, nego su mogući samo neki razmaci. Ti razmaci i njima odgovarajuće energije ovise o konkretnom atomu koga razmatramo.
2. Zakoni klasične mehanike ne vrijede pri prelasku elektrona iz jedne orbitale u drugu.
3. Kad elektron prijeđe iz jedne orbitale u drugu energetska razlika se oslobađa (ili dobiva) u vidu kvanta svjetlosti (kojeg nazivamo foton) čija frekvencija direktno ovisi o energetskoj razlici između dvije orbite.
gdje je f frekvencija fotona, E energetska razlika, a h je konstanta poznata kao Planckova konstanta. Ako definiramo da je možemo pisati
gdje je ω kutna frekvencija fotona.
4. Dozvoljene orbitale ovise o kvantiziranim (diskretnim) vrijednostima kutnog momenta L prema jednadžbi:
Gdje je n = 1,2,3,… i zovemo ga kvantni broj kutnog momenta.
  • 4. Današnji model atoma nazivamo kvantno-mehanički model, jer je s vremenom utvrđeno da Bohrov model ne odgovara baš najbolje eksperimentima, da elektroni ne kruže baš po kružnicama, nego slike dostupne pomoću elektronskih mikroskopa prikazuju nam elektronske oblake.

Etimologija

Riječ atom dolazi od starogrčke riječi atomos - nedjeljiv, što je u skladu s vjerovanjem (aktualnim do 19. stoljeća) da su atomi najmanji djeljivi elementi materije.

Literatura

  1. Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, 2. izdanje, Naprijed, Zagreb, 1992., str. 25, ISBN 86-349-0292-7
  • Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Atom
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Atom
Pogledajte rječničku natuknicu atom u Wječniku, slobodnom rječniku.

1,2,3-Trichloropropane2-Ethoxyethanol2-Methoxyethanol2,4-Dinitrotoluene4,4'-Methylenedianiline41xx steelAcrylamideAdvanced composite materials (engineering)AL-6XNAlGaAlloy 20AlnicoAlumelAluminijAluminium alloyAluminium bronzeAluminium-lithium alloyAluminosilicateAmalgam (kemija)Ammonium dichromateAnhydrousAntracenArgentium sterling silverArsenic pentoxideArsenic trioxideArsenical bronzeArsenical copperBabbitt (alloy)Bell metalBenzyl butyl phthalateBeryllium copperBillon (alloy)BirmabrightBis(2-ethylhexyl) phthalateBismanolBizmutBoraksBoric acidMjedBrightrayBritanija metalBritannia silverBroncaBulat steelCalamine brassCalifornia Electronic Waste Recycling ActLijevano željezoCelestriumChina RoHSChinese silverChromelChromic acidChromium hydrideChromium trioxideUgljenCoal tarKobaltCobalt(II) acetateCobalt(II) carbonateCobalt(II) chlorideCobalt(II) nitrateCobalt(II) sulfateColored goldKompozitBetonKonstantan (legura)Bakar (element)Copper hydrideCopper–tungstenCorinthian bronzeCrown goldČelični lijevCunifeKuproniklCymbal alloysDamascirani čelikDevarda's alloyDibutyl phthalateDiisobutyl phthalateDoré bullionDuraluminijDutch metalElectrical steelElektrumElektron (alloy)ElinvarFernicoFeroslitineFerroceriumFerrochromeFerromanganeseFerromolybdenumFerrosiliconFerrotitaniumFerrouraniumField's metalFlorentine bronzeGalfenolGalinstanGalijGilding metalStakloGlucydurZlatoGoloidGuanín (bronze)Gum metalGunmetalHaynes InternationalCrna korintska broncaHexabromocyclododecaneHexavalent chromiumHiduminiumBrzorezni čelikMikrolegirani čelikKeramička vunaHidratiHidrazinHydronaliumInconelIndijInternational Material Data SystemInvarŽeljezoIron–hydrogen alloyItalmaKanthal (alloy)KovarOlovo (element)Lead hydrogen arsenateLead(II) chromateMagnalijMagnox (alloy)MangalloyManganinMaraging čelikMarine grade stainlessMartensitic stainless steelMegalliumMelchior (alloy)MercuryMetanMezzanineMining engineeringMischmetalMolybdochalkosMonelMu-metalMuntz metalMushet steelMusk xyleneN-Methyl-2-pyrrolidonePrirodni resursiNichromeNikalNickel hydrideNovo srebroNickel titaniumNicrosilNisilNordijsko zlatoOligomerOrmoluPermalloyTvrdi kositarPhosphor bronzePhthalic acidSirovo željezoPinchbeck (alloy)Pitch (resin)PlastikaPlatinum sterlingPlexiglasPlutonijPlutonium–gallium alloyPolybrominated biphenylPolybrominated diphenyl ethersPotassium chromatePotassium dichromatePseudo palladiumQueen's metalRegistration, Evaluation, Authorisation and Restriction of ChemicalsRestriction of Hazardous Substances DirectiveReynolds 531RhoditeRodijRose's metalSamarijSamarium–cobalt magnetSanicro 28Scandium hydrideShakudoShibuichiSrebroSilver steelSodium chromateSodium dichromateSodium-potassium alloySolderSpeculum metalSpiegeleisenČelik za oprugeStaballoyNehrđajući čelikČelikStelliteSterling silverStrontium chromateKonstrukcijski čelikSubstance of very high concernSupermalloySurgical stainless steelTerfenol-DTerneTibetan silverKositarTitanijeve legureTitanium Beta CTitanium goldTitanium hydrideTitanijev nitridTombacAlatni čelikTributyltin oxideTrikloretilenTris(2-chloroethyl) phosphateTumbagaType metalUranijUranium hydrideVitalliumWaste Electrical and Electronic Equipment DirectiveCOR-TEN čelikWhite metalDrvo (materijal)Wood's metalWootz steelY alloyZamakZeron 100CinkCirkonijZirconium dioxideZirconium hydrideKvantna mehanikaIonČernobilska katastrofaNuklearna nesrećaNuklearni reaktorNuklearna fisijaProtonNeutronRadiationKristalKristalizacijaKrutineAgregatna stanja

This article uses material from the Wikipedia article "Atom", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Material Database

database,rohs,reach,compliancy,directory,listing,information,substance,material,restrictions,data sheet,specification