Brom je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Br, atomski (redni) broj mu je 35, a atomska masa mu iznosi 79,904(1). Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad. Jezikoslovac Bogoslav Šulek skovao je stoga hrvatski naziv za ovaj element: smrdik. Brom su otkrili 1826.. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačka. Industrijski se vadi iz morske vode.

Brom je u prirodi tamnocrvene boje i uz živu je jedini element koji je pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Dok je živa po svojstvima metal, brom je nemetal. Brom proizvodi otrovne pare koje imaju prodoran miris.

U prirodi ne javlja u elementarnom stanju već u obliku spojeva od kojih su najčešći bromidi. Spojevi broma nalaze se obično tamo gdje se nalaze i spojevi klora, samo bromovih spojeva ima mnogo manje. Ponekad dolazi do raspadanja bromida djelovanjem topline i sunčeve svjetlosti.

Sam brom nije zapaljiv, ali je lako zapaljiv u prisustvu drugih organskih tvari pa se na to mora paziti prilikom pohranjivanja i rada s tim nemetalom. Čuva se na hladnim mjestima koja nisu izložena sunčevoj svjetlosti i gdje nema organskih i lako zapaljivih tvari.

Kemijska klasifikacija

• halogeni element

Brom je po svojim kemijskim osobinama veoma sličan kloru, samo je nešto manje reaktivan. Ipak se i on već pri sobnoj temperaturi spaja s mnogim organskim i anorganskim tvarima. Rado se spaja s vodikom u bromovodik koji se lako analizira u vodi i tako se dobiva jaka bromovodična kiselina. Na određenoj temperaturi i koncentraciji, reakcija spajanja može biti eksplozivna, na primjer s kalijem brom reagira vrlo burno uz stvaranje eksplozije za razliku od natrija s kojim se reakcija odvija veoma tromo čak i pri povišenoj temperaturi i tlaku.

Fizički oblik

• Pri sobnoj temperaturi gusta tamnocrveno smeđa tekućina, ključa u otrovne pare pri 58,8°C. Prilikom hlađenja zgusne se na minus 7,3°C u polusjajnu smeđu kristalnu masu, čija boja pri daljem smanjenju temperature postaje sve svjetlija.

Fizičko kemijska klasifikacija

• gustoća pare 5,5
• topiv u vodi
• talište/K: 265,9
• vrelište/K: 331,93
• Hspajanja/kJ mol^-1: 10,
• Hisparavanja/kJ mol^-1: 30,0
• gustoća/kg m^-3: 4050 [123 K]; 3122,6 [293 K]; 7,59 (g)
• toplinska vodljivost/W m-1 K^-1: 0,122 [300 K] (l)
• molarni volumen/ cm^3: 19,73 [123 K]
• magnetska masena susceptibilnost/ kg^-1 m^3: -4,44 x 10^-9 (l)

Spojevi s bromom

Služi za oksidaciju i dobivanje organskih i anorganskih spojeva broma. S metalima daje bromide. Najvažniji među njima su kalij-bromid (KBr), bijeli kristali koji služe u fotografiji za dobivanje srebro-bromida, a u medicini kao sredstvo za umirenje živaca. Srebro-bromid, AgBr, žućkasta tvar koja svojim raspadanjem na svjetlu omogućuje proces nastanka fotografije. Kalij bromat, KBrO3, je kalijska sol bromatne kiseline HBrO3; dobiva se iz kalij bromida oksidacijom. Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje. Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

Bromovodik (bromovodična kiselina) - HBr Slična je klorovodoničnoj, ne samo kemijski već i toksikološki, pa je i zaštita pri radu s njom vrlo slična. Bromovodična kiselina je tekućina čije su pare vrlo iritacijske, pa se pri radu s njom obavezno moraju nositi zaštitna sredstva. Zbog lake zapaljivosti treba je čuvati daleko od izvora plamena i ne smije biti izložena prevelikom djelovanju sunca.

Opasnosti

• nadražljivac - oči, grlo, nos
• udisanje - teško disanje, gubitak svijesti, trajne posljedice u obliku oštećenja pluća
• tekući brom - opekline na koži

Oznake

• T+, N, C, K

Dijamant opasnosti

• 3-0-0

Primjena

• u organskoj kemijskoj i farmaceutskoj industriji
• izbjeljivanje u tekstilnoj industriji
• fotografska i vojna industrija

• Upotrebljava se za stvaranje etilenbromida koji se dodaje antidetonatorskoj smjesi za pogonsko gorivo
• Kao insekticidno sredstvo
• Za izradu vatrostalnih materijala
• Za umjetne materijale
• U industriji boja
• Kao sredstvo za gašenje požara
• Kao narkotično sredstvo

Mit postoji o tome da uzrokuje i smanjenje seksualne želje, te da je znao biti korišten u vojsci, ali to nikada nije bilo potvrđeno znanstvenom studijom.

Zaštita

• gumeni proizvodi + zaštita dišnih organa
• voda + sapun + soda bikarbona

Ostalo

• reagira s vodom i stvara kiselinu
• jako je oksidirajuće sredstvo i reagira s reducirajućim tvarima

Nedovršeni članak Brom koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.