Kava kao napitak obično se služi topla, i spravlja se od prženih i mljevenih sjemenki koje rastu na stabljici biljke kave. Ovo piće je jako popularno u mnogim zemljama svijeta, kao i u Hrvatskoj. Biljka potječe iz Etiopije a naziv "caffa" napitak je dobio po pokrajini u kojoj su najviše spravljali "čaj" od prženog zrnja. Prvobitna namjena bila je u djelovanju kofeina. Naime, pastiri su davali grane grma kave kozama kad su bile nemirne^{[nedostaje izvor]}. Najveći proizvođač kave na svijetu je Brazil.

Vrste sjemenki

Postoje dvije glavne vrste kave:

• arabika - tradicionalna kava
• robusta - koja ima veću količinu kofeina u sjemenkama i može se uzgajati u klimatskim područjima gdje arabika ne uspjeva dobro i koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku.

Kava se obično ne pravi od 100% robuste, jer robusta ima gorak-kiseli okus, već se miješa s određenom količinom arabike.

Djelovanje kave

Računa se da u Hrvatskoj više od 50% stanovništva redovito pije kavu. Kava ima snažan učinak na mozak, pospješuje izmjenu tvari u organizmu, pojačava snagu i rad srca, poboljšava krvotok u srcu, podiže krvni tlak, povećava količinu šećera u krvi i njegovu potrošnju, djeluje dijuretski, može potaknuti na pražnjenje crijeva ili čak proljev. Neumjerene količine mogu izazvati poremećaje srčanog ritma, pojačava lučenje želučane kiseline i tako može izazvati žgaravicu i naškoditi osobama s vrijedom na želucu ili dvanaesniku. Glavni sastojak kave, kofein u prevelikim količinama može voditi trovanju organizma, a prvi znaci su: glavobolja, drhtanje ruku, nesanica, suha usta, smušenost.

Načini pripreme kave

• turska kava
• espresso
• irish coffee (irska kava)
• kapučino
• ledena kava
• moccachino
• caffe latte
• bijela kava
• frapuccino

Drugi napitci s kavom

• bijela kava
• ...

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Kava koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.