powered by CADENAS

Social Share

Litij (19488 views - Periodic Table Of Elements)

Litij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Li, atomski (redni) broj mu je 3, a atomska masa mu iznosi 6,941(2).
Go to Article

Explanation by Hotspot Model

Youtube


    

Litij

Litij

Litij
"Li" preusmjerava ovamo. Za narod, pogledajte Li (narod).
Litij
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

Litij
Li
3
Kemijska skupina alkalijski metali
Grupa, perioda, Blok 1, 2, s
Izgled srebrno bijela krutina (na slici: litij u parafinu)
Gustoća1 534 kg/m3
Tvrdoća 0,6 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 24,860 J mol–1 K–1

Talište 180,54 °C
Vrelište3 1.342 °C
Toplina taljenja 3,00 kJ mol-1
Toplina isparavanja 147,10 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 6,941(2)
Elektronska konfiguracija [He] 2s1

Litij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Li, atomski (redni) broj mu je 3, a atomska masa mu iznosi 6,941(2).

Povijest

Litij (grč. λιθoς = kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Brande je također sintetizirao čiste litijeve soli, te mu pronašao relativnu atomsku masu. 1855. godine Robert Bunsen i Augustus Matthiessen uspjeli su dobiti velike količine litija elektrolizom taline litijevog klorida. Komercijalnu proizvodnju, putem elektrolize smjese talina litijevog klorida i kalijevog klorida, počela je 1923. godine njemačka tvornica Metallgesellschaft AG.

Šulekov naziv za litij je litik.

Svojstva

Litijev plamen

Litij je najlakši od svih poznatih metala. Najmanje je reaktivan od svih alkalijskih metala. Također je najtvrđi i najvišeg tališta.

Teže se reže od natrija. Na svježem presjeku je srebrnasto bijel i reflektivan. Sa suhim zrakom reagira vrlo sporo, te dugo ostaje čist. Na običnom zraku nakon nekog vremena presvuče se hidroksidom i karbonatom.

Litij i njegovi spojevi plamen bojaju intenzivno crvenom bojom.

Upola je manje gustoće od vode, a pliva i u ugljikovodicima, stoga se čuva zaronjen ispod mineralnog ulja.

Posjeduje najveći specifični toplinski kapacitet od svih elemenata. Pri standardnom tlaku, postaje supravodljiv ispod 400 μK, a na neznatno višim temperaturama tek na tlakovima preko 200 tisuća atmosfera.


Rasprostranjenost

Relativno je rijedak, no vrlo rasprostranjen. Za razliku od ostalih alkalijskih metala, litij se u prirodi nalazi u obliku silikata i fosfata. Najveća ležišta rude litija su u Čile, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i SAD.

Dobivanje

Dobiva se iz ruda, prevođenjem u netopljivi karbonat, primjerice reakcijom samljevene rude s kalijevim sulfatom pri povišenoj temperaturi. Dobiveni produkt ekstrahira se vodom. Litijev sulfat se otapa, a karbonat se istaloži. Tretiranjem kloridnom kiselinom, karbonat prelazi u klorid, koji se suši, tali i elektrolizira.

Spojevi

Litij gradi spojeve u kojima se nalazi u stupnju oksidacije +1, pa tako otapanjem u kiselinama daje jednovalentne soli. Reakcijom s vodikom na povišenoj temperaturi, nastaje litijev hidrid koji lako reagira s vodom.

Litijev oksid moguće je dobiti samo reakcijom s čistim kisikom, a litijev nitrid reakcijom s dušikom.

Litijev hidroksid dobiva se polaganom reakcijom oksida s vodom:

Li2O(s) + H2 → 2 Li+ + 2 OH-

Poznata su sva četiri halogenida, od kojih je najvažniji klorid. Svi se litijevi halogenidi mogu sintetizirati izravnom reakcijom elemenata.

Ostale soli moguće je prirediti reakcijom metala, oksida, hidroksida ili karbonata reakcijom s kiselinom.


Izotopi

Prirodni litij sastoji se od dva izotopa:

  • Li-6 (7,4%)
  • Li-7 (92,6%)


Uporaba

Litij se koristi elementaran ili kao sol u organskim sintezama, metalurgiji i analitičkoj kemiji, mazivima i za suhe baterije koje mogu raditi na vrlo niskim temperaturama. Litijev aluminat se koristi kao inertni elektrolitni potporni materijali u otopljenim karbonatnim gorivim člancima, gdje elektrolit može biti mješavina litijevog karbonata, kalijevog karbonata i natrijevog karbonata.

Njegovi izotopi 6Li i 7 korišteni su u proizvodnji litijeve bombe.

Malim dodatkom (<1%) litija poboljšavaju se mehaničke osobine aluminija i korozijska postojanost magnezija. Slitina litija i magnezija s malo srebra ima manju gustoću od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost.

Litijevi spojevi koriste se u medicini kao psihofarmaci, primjerice za tretiranje bipolarnog poremećaja, gdje je aktivni sastojak litijev kation, Li+.

Stari Grci i Rimljani, moglo bi se reći, bili su među prvima koji su rabili metal litij kao psihoaktivni lijek. Ljudima s bipolarnim poremećajem preporučivali su konzumiranje mineralne vode. Sol litija u obliku tablete kod većine ljudi stišava cikličke izmjene maničnog i depresivnog ponašanja. Litij međutim izaziva drhtanje ruku, oslabljeno pamćenje, pojačanu žeđ i učestalo urniranje. Slabljenje pamćenja je jedan od glavnih razloga za prestanak uzimanja litija.[1]

Biološka uloga

Potraži Litij u
Wječniku, slobodnom rječniku.

Bilješke

  1. Spencer A. Rathus: Temelji psihologije, Naklada Slap, 2000, Zagreb

Vanjske poveznice

Litij - KTF Split


41xx steelAL-6XNAlGaAlloy 20AlnicoAlumelAluminijAluminium alloyAluminium bronzeAluminium-lithium alloyAmalgam (kemija)Arsenical bronzeArsenical copperBell metalBerilijBeryllium copperBillon (alloy)BirmabrightBismanolBizmutMjedBrightrayBroncaBulat steelCalamine brassLijevano željezoCelestriumChinese silverChromelKromChromium hydrideKobaltColored goldKonstantan (legura)Bakar (element)Copper hydrideCopper–tungstenCorinthian bronzeCrown goldČelični lijevCunifeKuproniklCymbal alloysDamascirani čelikDevarda's alloyDuraluminijDutch metalElectrical steelElektrumElektron (alloy)ElinvarFernicoFeroslitineFerroceriumFerrochromeFerromanganeseFerromolybdenumFerrosiliconFerrotitaniumFerrouraniumField's metalFlorentine bronzeGalfenolGalinstanGalijGilding metalStakloGlucydurZlatoGuanín (bronze)GunmetalHaynes InternationalCrna korintska broncaHiduminiumBrzorezni čelikMikrolegirani čelikHydronaliumInconelIndijInvarŽeljezoIron–hydrogen alloyItalmaKanthal (alloy)KovarOlovo (element)MagnalijMagnezijMagnox (alloy)MangalloyManganinMaraging čelikMarine grade stainlessMartensitic stainless steelMegalliumMelchior (alloy)MercuryMischmetalMolybdochalkosMonelMu-metalMuntz metalMushet steelNichromeNikalNickel hydrideNovo srebroNickel titaniumNicrosilNisilNordijsko zlatoOrmoluPermalloyPhosphor bronzeSirovo željezoPinchbeck (alloy)PlastikaPlexiglasPlutonijPlutonium–gallium alloyKalijReynolds 531RhoditeRodijRose's metalSamarijSanicro 28SkandijShakudoSrebroSilver steelNatrijSodium-potassium alloySolderSpeculum metalSpiegeleisenČelik za oprugeStaballoyNehrđajući čelikČelikStelliteKonstrukcijski čelikSupermalloySurgical stainless steelTerneKositarTitanijTombacAlatni čelikTumbagaType metalUranijVitalliumCOR-TEN čelikWood's metalWootz steelY alloyZeron 100CinkCirkonijHelijVodikTerfenol-DPseudo palladiumScandium hydrideSamarium–cobalt magnetArgentium sterling silverBritannia silverDoré bullionGoloidPlatinum sterlingShibuichiSterling silverTibetan silverTitanium Beta CTitanijeve legureTitanium hydrideGum metalTitanium goldTitanijev nitridBabbitt (alloy)Britanija metalTvrdi kositarQueen's metalWhite metalUranium hydrideZamakZirconium hydrideBor (element)UgljikDušikKisikNeonFluorSilicijFosforSulfurKlorArgonKalcijVanadiumGermaniumArsenicSelenijBromKriptonKsenonJodTelurijTehnecijYttriumMolibdenNiobijStroncijRubidijCezijBarijLantanHafnijTantal (element)RenijVolframOsmijIridijPlatinaŽivaTalijPolonijAstatRadonFrancijRadijAktinijRaderfordijSiborgijBorijHasijMajtnerijDarmštatijRoentgenijKopernicijUnuntrijFlerovijUnunpentijLivermorijUnunseptijUnunoktijCerijPraseodimijNeodimijPrometijEuropijGadolinijTerbijDisprozijHolmijErbijIterbijTulijLutecijTorijProtaktinijNeptunijAmericijKirijBerkelijKalifornijAjnštajnijFermijMendelevijNobelijLorensijGrafenKemijski element

This article uses material from the Wikipedia article "Litij", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Periodic Table Of Elements

element,system,atom,molecule,metal,halogen,noble gas,chemical,chemistry