powered by CADENAS

Social Share

Sirovo željezo (11831 views - Material Database)

Sirovo željezo se dobiva u visokim pećima, ali je zbog većeg sadržaja nečistoća i ugljika, jako krhko i nepodesno za obradu ili primjenu. Sirovo željezo ima uglavnom sadržaj ugljika od 3,5 do 4,5%. Može se koristiti samo za lijevanje najgrubljih masivnih predmeta (npr. postolja), koji nisu mehanički ili toplinski opterećeni. Da bi se dobilo kvalitetnije željezo ili čelik, sirovo se željezo prerađuje u čeličanama, što uključuje smanjenje sadržaja svih primjesa i podešavanje željenog sadržaja ugljika, koji bitno određuje kvalitetu čelika. Čelikom se smatra legura željeza od 0,05 do 2,06% ugljika. Pročišćeno sirovo željezo koje sadrži više od 1,7%, a manje od 2,5% ugljika obično zovemo lijevano željezo, a koristi se za izradu masivnijih željeznih odljevaka za razna postolja, nosače, kostrukcijsko i građevinsko željezo itd. Mješanjem sirovog željeza s talinom kvarcnog pijeska i pretaljivanjem te smjese u pećima obloženim Fe2O3, u talini se dobiva porozno i spužvasto željezo, u kojem prisutni Fe2O3 oksidira većinu primjesa. Dobiva se tzv. profilno željezo jer se direktno iz peći, pod tlakom koji istiskuje silikatnu masu s otopljenim primjesama, izvlače profilni proizvodi željeza (cijevi, tračnice, šipke itd.).
Go to Article

Sirovo željezo

Sirovo željezo

Sirovo željezo

Licensed under Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 (Robert Thompson User:Ab5602).


Sirovo željezo se dobiva u visokim pećima, ali je zbog većeg sadržaja nečistoća i ugljika, jako krhko i nepodesno za obradu ili primjenu. Sirovo željezo ima uglavnom sadržaj ugljika od 3,5 do 4,5%. Može se koristiti samo za lijevanje najgrubljih masivnih predmeta (npr. postolja), koji nisu mehanički ili toplinski opterećeni. Da bi se dobilo kvalitetnije željezo ili čelik, sirovo se željezo prerađuje u čeličanama, što uključuje smanjenje sadržaja svih primjesa i podešavanje željenog sadržaja ugljika, koji bitno određuje kvalitetu čelika. Čelikom se smatra legura željeza od 0,05 do 2,06% ugljika. Pročišćeno sirovo željezo koje sadrži više od 1,7%, a manje od 2,5% ugljika obično zovemo lijevano željezo, a koristi se za izradu masivnijih željeznih odljevaka za razna postolja, nosače, kostrukcijsko i građevinsko željezo itd. Mješanjem sirovog željeza s talinom kvarcnog pijeska i pretaljivanjem te smjese u pećima obloženim Fe2O3, u talini se dobiva porozno i spužvasto željezo, u kojem prisutni Fe2O3 oksidira većinu primjesa. Dobiva se tzv. profilno željezo jer se direktno iz peći, pod tlakom koji istiskuje silikatnu masu s otopljenim primjesama, izvlače profilni proizvodi željeza (cijevi, tračnice, šipke itd.). [1]

Sivo sirovo željezo

Ovisno o brzini hlađenja pri skručivanju taline iz visoke peći i o masenom udjelu silicija i mangana nastaje bijelo ili sivo sirovo željezo. Polaganim hlađenjem dobiva se sivo sirovo željezo, iz kojeg se izlučio grafit, a obično se koristi za dobivanje sivog lijeva. Siva boja prijeloma sivog željeza dolazi od finih ljuskica (lamela) grafita u strukturi. Ugljik se izlučuje u obliku grafita u uslovima sporijeg skrućivanja i povišenog masenog udjela grafitizatora (silicij). [2]

Bijelo sirovo željezo

Naglim hlađenjem dobiva se bijelo sirovo željezo, iz kojeg se grafit nije stigao izlučiti, a obično se koristi za dobivanje čelika. Bijelo sirovo željezo na prijelomu ima svijetliju boju, jer je ugljik pretežno u cementitu (Fe3C), zahvaljujući bržem skrućivanju i višem masenom udjelu cementatora (mangan). [3]

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest metalurgije željeza

Postupak proizvodnje željeza kao uzgrednog produkta pri proizvodnji bakra ili bronce potječe s Bliskog Istoka (Hetiti u Anatoliji), odakle je, po svemu sudeći, prenesen i u Kinu. I tamo se dakle isprva redukcijom željezne rude proizvodilo spužvasto željezo, koje bi se zatim pretvaralo u kovano željezo, da bi ga se onda pougljičilo i, moguće, kalilo i popuštalo. Za proizvodnju spužvastog željeza dovoljno je postići temperaturu od oko 1000 °C, što znači da temperatura pri tom postupku nikad nije bila dovoljno visoka da bi se željezo rastalilo.

Željezo se počelo dobivati iz ruda, najvjerojatnije hematita (Fe2O3), oko 1500. pr. Kr., najprije u Anatoliji, današnjoj Maloj Aziji, kao spužvasto željezo. U to vrijeme, zbog nedovoljne temperature primitivnih peći, nije bilo moguće dobivanje lijevanog željeza, već je nastajalo spužvasto željezo, koje se kovanjem pretvaralo u upotrebljiv metal. Nalazišta u Uru (Irak), te u Egiptu, svjedoče o ranom dobivanju željeza iz ruda. Jedan od prvih željeznih predmeta koji je dobiven topljenjem željezne rude potječe iz grobnice drevnog naroda Hati u Anatoliji i datira negdje oko 2500. pr. Kr. Željezo je u to vrijeme bilo nevjerojatno važan strateški materijal. Smatra se, da je pleme Hetita iz Male Azije postiglo svoju veliku vojnu moć upravo zbog rane proizvodnje željeznog oružja. U to je vrijeme cijena željeza bila veća od cijene zlata, a način njegovog dobivanja čuvao se kao najstroža tajna. [4]

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sirovo željezo
  1. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.
  2. "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  3. [1] "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.
  4. [2] "Povijesni razvitak materijala", www.riteh.uniri.hr, 2011.

AlGaAlnicoAluminijAluminium alloyAluminium bronzeAluminium-lithium alloyArsenical bronzeArsenical copperBell metalBerilijBeryllium copperBillon (alloy)BirmabrightBismanolBizmutMjedBroncaCalamine brassLijevano željezoChinese silverKromChromium hydrideKobaltColored goldKonstantan (legura)Bakar (element)Copper hydrideCopper–tungstenCorinthian bronzeCrown goldCunifeKuproniklCymbal alloysDevarda's alloyDuraluminijDutch metalElektrumElinvarFernicoFeroslitineFerroceriumFerrochromeFerromanganeseFerromolybdenumFerrosiliconFerrotitaniumFerrouraniumField's metalFlorentine bronzeGalfenolGalinstanGalijGilding metalStakloGlucydurZlatoGuanín (bronze)GunmetalCrna korintska broncaHiduminiumHydronaliumIndijInvarŽeljezoIron–hydrogen alloyItalmaOlovo (element)MagnalijMagnezijManganinMegalliumMelchior (alloy)MercuryMolybdochalkosMuntz metalNichromeNikalNovo srebroNordijsko zlatoOrmoluPhosphor bronzePinchbeck (alloy)PlastikaPlexiglasPlutonijKalijRhoditeRodijRose's metalSamarijSkandijShakudoSrebroNatrijSpeculum metalNehrđajući čelikČelikStelliteKonstrukcijski čelikKositarTitanijTombacTumbagaUranijVitalliumWood's metalY alloyCinkCirkonijKanthal (alloy)KovarStaballoyBulat steelČelični lijev41xx steelDamascirani čelikMangalloyBrzorezni čelikMushet steelMaraging čelikMikrolegirani čelikReynolds 531Electrical steelČelik za oprugeAL-6XNCelestriumAlloy 20Marine grade stainlessMartensitic stainless steelSanicro 28Surgical stainless steelZeron 100Silver steelAlatni čelikCOR-TEN čelikWootz steelSolderTerneType metalElektron (alloy)Amalgam (kemija)Magnox (alloy)AlumelBrightrayChromelHaynes InternationalInconelMonelNicrosilNisilNickel titaniumMu-metalPermalloySupermalloyNickel hydridePlutonium–gallium alloySodium-potassium alloyMischmetalLitijTerfenol-DPseudo palladiumScandium hydrideSamarium–cobalt magnetArgentium sterling silverBritannia silverDoré bullionGoloidPlatinum sterlingShibuichiSterling silverTibetan silverTitanium Beta CTitanijeve legureTitanium hydrideGum metalTitanium goldTitanijev nitridBabbitt (alloy)Britanija metalTvrdi kositarQueen's metalWhite metalUranium hydrideZamakZirconium hydrideVodikHelijBor (element)DušikKisikFluorMetanMezzanineAtom

This article uses material from the Wikipedia article "Sirovo željezo", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Material Database

database,rohs,reach,compliancy,directory,listing,information,substance,material,restrictions,data sheet,specification