powered by CADENAS

Social Share

Invar (10461 views - Material Database)

Invar, obično poznat s oznakom FeNi36, je legura čelika s niklom, poznata po svojem jedinstvenom svojstvu niskog koeficijenta toplinskog istezanja. Ime dolazi od riječi invariable (nepromjenjiv), što se odnosi na njeno svojstvo da se neznatno širi ili skuplja s promjenom temperature. Leguru invar je otkrio 1896. švicarski znanstvenik Charles Édouard Guillaume, koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1920., koje je omogućilo veliko poboljšanje u izradi preciznih znanstvenih instrumenata. Invar je registrirani zaštitni znak tvrtke “ArcelorMittal”. FeNi36 također proizvodi japanska tvrtka “Nippon Yakin Kogyo”.
Go to Article

Invar

Invar

Invar, obično poznat s oznakom FeNi36, je legura čelika s niklom, poznata po svojem jedinstvenom svojstvu niskog koeficijenta toplinskog istezanja. Ime dolazi od riječi invariable (nepromjenjiv), što se odnosi na njeno svojstvo da se neznatno širi ili skuplja s promjenom temperature. [1]

Leguru invar je otkrio 1896. švicarski znanstvenik Charles Édouard Guillaume, koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1920., koje je omogućilo veliko poboljšanje u izradi preciznih znanstvenih instrumenata. [2]

Invar je registrirani zaštitni znak tvrtke “ArcelorMittal”.[3] FeNi36 također proizvodi japanska tvrtka “Nippon Yakin Kogyo”.

Svojstva i primjena

Leguru invar ima koeficijent toplinske vodljivosti (oznaka α, i mjereno između 20–100 °C) oko 1,2 x 10–6 K–1. Jako čista legura (<0,1% Co) može imati koeficijent toplinske vodljivosti 0,62–0,65 x 10–6 K–1. Iako je legura vrlo postojana na promjene temperature, javlja se sklonost puzanju.

Leguru invar se koristi gdje je potrebna velika postojanost dimenzija, kao što su precizni istrumenti, satovi, seizmičke vodilice, okviri na televizijskim maskama,[4] ventili u motoru i antimagnetični satovi. Kod geodetskih mjerenja, gdje je potrebna velika preciznost mjerenja, mjerna letva se izrađuje od invara, umjesto drvenih, stakloplastičnih ili drugih metala.

Osim legure invar, postoje i slične legure, koje imaju nešto drukčiji koeficijent toplinskog istezanja:

  • Invar ili FeNi36, s α = 1,2 x 10–6 K–1 (kemijski sastav: Fe – 63,5%, Ni – 36%, Mn – 0,4 %, C – 0,1 %).
  • Inovco ili Fe33Ni4,5Co s α = 0,55 x 10–6 K–1 (između 20–100 °C).
  • FeNi42 legura ima udio od 42% nikla i α = 5,3 x 10–6 K–1 , a to odgovara približno siliciju i zato se koristi za elektroničke komponente, kao što je integrirani krug.
  • FeNiCo legure, kao na primjer legure s registriranim zaštitnim znakovima Kovar ili Dilver P, koje se koriste za optičke dijelove, s velikim opsegom temperatura, kod satelita.
  1. Davis Joseph R.: "Alloying: Understanding the Basics", ASM International
  2. "The Nobel Prize in Physics 1920" [1] publisher=The Nobel Foundation, 2011.
  3. ArcelorMittal Stainless & Nickel Alloys was formerly known as Imphy Alloys.
  4. "Nickel & Its Uses", publisher=Nickel Institute, 2005. [2]

AlGaAlnicoAluminijAluminium alloyAluminium bronzeAluminium-lithium alloyArsenical bronzeArsenical copperBell metalBerilijBeryllium copperBillon (alloy)BirmabrightBismanolBizmutMjedBroncaCalamine brassChinese silverKromChromium hydrideKobaltColored goldKonstantan (legura)Bakar (element)Copper hydrideCopper–tungstenCorinthian bronzeCrown goldCunifeKuproniklCymbal alloysDevarda's alloyDuraluminijDutch metalElektrumElinvarFernicoFeroslitineFerroceriumFerrochromeFerromanganeseFerromolybdenumFerrosiliconFerrotitaniumFerrouraniumField's metalFlorentine bronzeGalfenolGalinstanGalijGilding metalStakloGlucydurZlatoGuanín (bronze)GunmetalCrna korintska broncaHiduminiumHydronaliumIndijŽeljezoItalmaOlovo (element)MagnalijMagnezijManganinMegalliumMelchior (alloy)MercuryMolybdochalkosMuntz metalNichromeNikalNovo srebroNordijsko zlatoOrmoluPhosphor bronzePinchbeck (alloy)PlastikaPlexiglasPlutonijKalijRhoditeRodijRose's metalSamarijSkandijShakudoSrebroNatrijSpeculum metalNehrđajući čelikČelikStelliteKonstrukcijski čelikKositarTitanijTombacTumbagaUranijVitalliumWood's metalY alloyCinkCirkonijLijevano željezoIron–hydrogen alloySirovo željezoKanthal (alloy)KovarStaballoyBulat steelČelični lijev41xx steelDamascirani čelikMangalloyBrzorezni čelikMushet steelMaraging čelikMikrolegirani čelikReynolds 531Electrical steelČelik za oprugeAL-6XNCelestriumAlloy 20Marine grade stainlessMartensitic stainless steelSanicro 28Surgical stainless steelZeron 100Silver steelAlatni čelikCOR-TEN čelikWootz steelSolderTerneType metalElektron (alloy)Amalgam (kemija)Magnox (alloy)AlumelBrightrayChromelHaynes InternationalInconelMonelNicrosilNisilNickel titaniumMu-metalPermalloySupermalloyNickel hydridePlutonium–gallium alloySodium-potassium alloyMischmetalLitijTerfenol-DPseudo palladiumScandium hydrideSamarium–cobalt magnetArgentium sterling silverBritannia silverDoré bullionGoloidPlatinum sterlingShibuichiSterling silverTibetan silverTitanium Beta CTitanijeve legureTitanium hydrideGum metalTitanium goldTitanijev nitridBabbitt (alloy)Britanija metalTvrdi kositarQueen's metalWhite metalUranium hydrideZamakZirconium hydrideVodikHelijBor (element)DušikKisikFluorMetanMezzanineAtom

This article uses material from the Wikipedia article "Invar", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Material Database

database,rohs,reach,compliancy,directory,listing,information,substance,material,restrictions,data sheet,specification