powered by CADENAS

Social Share

Nikal (15171 views - Material Database)

Nikal je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ni, atomski (redni) broj mu je 28, a atomska masa mu iznosi 58,96934(2).
Go to Article

Nikal

Nikal

nikal
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

nikal
Ni
28
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 10, 4, d
Izgled srebrnasta, sjajna krutina
Gustoća1 8908 kg/m3
Tvrdoća 638 MPa (HV), 700 MPa (HB), 4,0 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 26,07 J mol–1 K–1

Talište 1455 °C
Vrelište3 2913 °C
Toplina taljenja 17,48 kJ mol-1
Toplina isparavanja 377,5 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 58,96934(2)
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d8 4s2

Nikal je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ni, atomski (redni) broj mu je 28, a atomska masa mu iznosi 58,96934(2).

Svojstva

Nikal je kemijski element 10. skupine periodnoga sustava elemenata. Srebrnastobijela, blistavo-sjajna i tvrda kovina. Plastičan je, žilav i teško taljiv metal. Postupcima plastične deformacije može se obrađivati u tanke folije, cijevi i vrpce.
Slabo je feromagnetičan u rasponu od sobne temperature do 340° C. Otporan je na koroziju u različitim sredinama, te na djelovanje atmosferskih plinova (na zraku sporo oksidira), vode, halogenih elemenata i sumpora na sobnoj temperaturi, a zagrijavanjem mu se reaktivnost povećava. Otporan je prema lužinama sve do 500° C, u neoksidativnim kiselinama otapa se vrlo sporo, a u razrijeđenim oksidirajućim kiselinama brzo.
Njegova katalitička aktivnost temelji se na lakoj apsorpciji (upijanju) veće količine plinova poput ugljikova monoksida (CO) i vodika (H2). Tali se na temperaturi od 1450°C.

Rasprostranjenost i dobivanje

Nikal je po zastupljenosti 24 element u litosferi s prosječnim sadržajem od 75 ppm. Prosječna koncentracija nikla u tlima iznosi 40 ppm, s velikim odstupanjima među tipovima tala, što najviše ovisi o karakteristikama matične podloge. Tla na serpentinu mogu sadržavati nikla u koncentracijama od 100 ‐ 7000 ppm, dok je u ostalima uobičajeni raspon od 5 ‐ 500 ppm. Stabilni oblik nikla u tlu je +2 oksidacijsko stanje, Ni2+ je gotovo podjednake elektronegativosti kao Cu2+, a što mu, uz elektronsku strukturu omogućava formiranje kompleksa s organskom tvari koji su po stabilnosti slični onima Cu2+. Kao najmanji od prijelaznih metalnih kationa, Ni2+ se dobro uklapa u oktaedarska mjesta i koprecipitira sa željezovim i manganskim oksidima u tlu.
Dobiva se iz sumpornih ruda ili elektrolizom sulfida.


Proizvodnja nikla u svijetu 2005.
Zemlja u tisućama tona  % svjetske proizvodnje
Rusija 300,7 23,4
Australija 218,0 17,0
Kanada 162,8 12,7
Nova Kaledonija 111,9 8,7
Indonezija 103,5 8
5 najvećih proizvođača zajedno 896,9 69,8
Ukupna svjetska proizvodnja 1.284,2 100,0

Biološki značaj

Nikal je esencijalni element prisutan u mnogim enzimima. Dnevno bi ga trebalo minimalno unositi u količini 0,3 miligrama. Esencijalna uloga nikla u metaboličkim procesima viših biljaka otkrivena je relativno kasno u odnosu na druge do sada potvrđene esencijalne elemente. Premda se nikal, uz molibden, smatra ultramikrohranivom, njegova se esencijalnost potvrđuje time što je funkcionalni element za djelovanje enzima ureaze i u tim procesima ne može biti zamijenjen drugim elementom, kao što ni metabolizam uree ne može poprimiti drugi smjer. Njegova uloga u životinjskom i ljudskom organizmu još nije potpuno razjašnjena. Čini se da nedovoljna opskrba niklom može uzrokovati narušavanje strukture i uloge stanične membrane i prekinuti metabolizam željeza. Sigurno je da je nikal toksičan za biljke i životinje izložene koncentracijama višima od prosječnih, a koje za ljude mogu biti i kancerogene. Nikal se nakuplja u lišću i sjemenju, a koncentracije ovog elementa u krmi i žitaricama su slične. Biljke se razlikuju u pogledu osjetljivosti na nikal, a neke ga i pretjerano usvajaju (krstašice i leguminoze). Suvišak nikla uvjetuje nedostatak željeza u izbojima, jer priječi njegovu translokaciju. Nikal porijeklom iz zraka obično je koncentriran u izbojima. Nikal ima određenu ulogu u metabolizmu dušika, posebice u leguminozama. Fitotoksične koncentracije nikla kreću se od 10 do 100 mg/g za pojedine biljne vrste. Simptomi fitotoksičnosti su: međuvenska kloroza mladih listova, sivo zeleno lišće i oštećenje korijena.

Uporaba nikla i važniji niklovi spojevi

Kako je izrazito otporan na koroziju, koristi se za galvansko prevlačenje drugih metala radi zaštite.
Slitine nikla i bakra se koriste za izradu kovanog novca, pribora za jelo, itd. Nikal se također dodaje čeliku (za dobivanje visoko vijednih žilavih i čvrstih čelika) i drugim legurama da bi povećao njihovu otpornost na koroziju.

Upotrebljava se:

  • za izradbu opreme u prehrambenoj i kemijskoj industriji,
  • konstrukcijskih dijelova u brodogradnji,
  • za elektrolitičko (niklanje) kovinskih predmeta,
  • u proizvodnji alkalnih željezo-niklenih i nikal-kadmijevih akumulatora,
  • u kemijskoj industriji kao katalizator u reakcijama hidrogenacije,
  • za proizvodnju kompozitnih materijala (kermet),
  • kao legirna kovina u proizvodnji nehrđajućih i vatrootpornih čelika (feronikal, invar), te ostalih slitina s izrazitim antikorozivnim (monel), vatrootpornim (hastelloy, incolloy), električnim, termoelektričnim (konstantan, nikrom, kalorit, kromel) i magnetnim svojstvima (permalloy, hipernik, perminvar, alniko).

Važniji niklovi spojevi:

  • niklov klorid (NiCl2) je važan prenositelj klora u reakcijama u kojima sudjeluje klor i klorovodik),
  • niklov(II) hidroksid (Ni(OH)2) se upotrebljava u alkalnim akumulatorima,
  • niklov(II) nitrat (Ni(NO3)2) važna polazna sol i katalizator u proizvodnji akumulatora,
  • niklov(II) oksid (NiO) se upotrebljava kao poluvodič u keramičkoj industriji, za proizvodnju boja, emajla i katalizatora,
  • niklov(II) sulfat (NiSO4) se koristi za elektrolitičko niklanje, dobivanje katalizatora i u industriji akumulatora,
  • niklov tetrakarbonil (Ni(CO)4) važan je za dobivanje čistoga nikla Mondovim postupkom i u organskim sintezama, itd..
  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g. Tisak i uvez: DENONA. d.o.o., Zagreb.
Potraži Nikal u
Wječniku, slobodnom rječniku.

AluminijArsenical copperBerilijBizmutKromKobaltBakar (element)GalijStakloZlatoIndijŽeljezoOlovo (element)MagnezijMercuryPlastikaPlexiglasNehrđajući čelikČelikKonstrukcijski čelikPlutonijRodijSrebroSamarijKositarUranijCinkCirkonijAluminium-lithium alloyAlnicoBirmabrightDuraluminijHiduminiumHydronaliumItalmaMagnalijAluminium alloyY alloyWood's metalRose's metalChromium hydrideNichromeMegalliumStelliteVitalliumBeryllium copperBillon (alloy)MjedCalamine brassChinese silverDutch metalGilding metalMuntz metalPinchbeck (alloy)TombacBroncaAluminium bronzeArsenical bronzeBell metalFlorentine bronzeGlucydurGuanín (bronze)GunmetalPhosphor bronzeOrmoluSpeculum metalKonstantan (legura)Copper hydrideCopper–tungstenCorinthian bronzeCunifeKuproniklCymbal alloysDevarda's alloyElektrumCrna korintska broncaManganinMelchior (alloy)Novo srebroMolybdochalkosNordijsko zlatoShakudoTumbagaAlGaGalfenolGalinstanColored goldRhoditeCrown goldElinvarField's metalFernicoFeroslitineFerroceriumFerrochromeFerromanganeseFerromolybdenumFerrosiliconFerrotitaniumFerrouraniumInvarLijevano željezoIron–hydrogen alloySirovo željezoKanthal (alloy)KovarStaballoyBulat steelČelični lijev41xx steelDamascirani čelikMangalloyBrzorezni čelikMushet steelMaraging čelikMikrolegirani čelikReynolds 531Electrical steelČelik za oprugeAL-6XNCelestriumAlloy 20Marine grade stainlessMartensitic stainless steelSanicro 28Surgical stainless steelZeron 100Silver steelAlatni čelikCOR-TEN čelikWootz steelSolderTerneType metalElektron (alloy)Amalgam (kemija)Magnox (alloy)AlumelBrightrayChromelHaynes InternationalInconelMonelNicrosilNisilNickel titaniumMu-metalPermalloySupermalloyNickel hydridePlutonium–gallium alloySodium-potassium alloyMischmetalLitijTerfenol-DPseudo palladiumScandium hydrideSamarium–cobalt magnetArgentium sterling silverBritannia silverDoré bullionGoloidPlatinum sterlingShibuichiSterling silverTibetan silverTitanium Beta CTitanijeve legureTitanium hydrideGum metalTitanium goldTitanijev nitridBabbitt (alloy)Britanija metalTvrdi kositarQueen's metalWhite metalUranium hydrideZamakZirconium hydrideVodikHelijBor (element)DušikKisikFluorMetanMezzanineAtom

This article uses material from the Wikipedia article "Nikal", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Material Database

database,rohs,reach,compliancy,directory,listing,information,substance,material,restrictions,data sheet,specification