powered by CADENAS

Social Share

Amazon

Georg Simon Ohm (10597 views - Inventors & Engineers)

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo. Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.
Go to Article

Explanation by Hotspot Model

Youtube


    

Georg Simon Ohm

Georg Simon Ohm

Georg Simon Ohm
Georg Simon Ohm

Rođenje 16. ožujka 1787.
Erlangen, Bavarska, Njemačka
Smrt 6. srpnja 1854.
München, Bavarska, Njemačka
Državljanstvo Nijemac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Münchenu
Alma mater Sveučilište u Erlangenu i Nürnbergu
Poznat po Ohmov zakon
Istaknute nagrade Copleyeva medalja (1841.)

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo. [1]

Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Doprinosi

Ohmov zakon

Podrobniji članak o temi: Ohmov zakon

Ohmov zakon je zakon prema kojemu je jakost električne struje I u električnom vodiču, pri konstantnoj temperaturi, određena kao omjer električnoga napona U koji električnu struju prouzročuje i električnoga otpora R:

I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:

gdje je:

Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona elektrotehnike. Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.

Djela

  • Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
  • Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.)
  • Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
  • Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. - 2. 1854.)
  1. Ohm, Georg Simon, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
  2. Ohmov zakon, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Vanjske poveznice



This article uses material from the Wikipedia article "Georg Simon Ohm", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Inventors & Engineers

3D - 3D Models - 3D CAD - 3D Library - Da Vinci Gauss Newton